POP KULTURA – PROJEKT: IZBORNI PREDMET U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

1. Inicijativa za uvođenje Pop kulture – kulture 21. stojeća – kao novog izbornog/fakultativnog predmeta u osnovne i srednje škole u nacionalni kurikulum i obrazovni sustav Republike Hrvatske

2. Edukacijske radionice Pop kultura na nacionalnoj bazi i osnovama

3. Udžbenik/knjiga Pop kultura

4. Web platforma/community management Pop kultura

Vrijeme je redefiniranja termina i pojma jer se na prelasku stoljeća dogodilo velikih društvenih, tehnoloških, kulturoloških promjena koje su utjecale na redefinciju nekad znanih pojmova. U skladu s time, naše viđenje popularne kulture uspostavom interneta kao novog vladajućeg masovnog medija i osnove pismenosti i komunikacije širi predmet interesa zadatog pojma na veći broj društvenih fenomena, kulturnih segmenata, podvrsta umjetnosti.
Pop kultura ne komunicira više samo popularnim nego s dostupnim/masovnim, tj općim. U svakom trenu svaka je informacija dostupna. Mobiteli, tableti, laptopi, sve varijante prijenosnih/fiksnih računala u svakom trenu brišu granice između popularne i opće kulture.

Definicija – Pop kultura 21. stoljeća:

Pop kultura je interdisciplinarna društvena znanost koja kao širi rodni pojam obuhvaća znanja, spoznaje, informacije iz raznih područja – glazbe, filma, literature, vizualnih umjetnosti, masovnih medija, tehnologije, komunikologije, znanosti, mode, sporta, politike, religije, showbizza, marketinga, itd. kombinirajući u sebi znanja iz sociologije, etike, hrvatskog jezika, glazbenog odgoja, likovnog odgoja, građanskog odgoja i drugih srodnih društvenih predmeta.

Pop kultura je jedan od najdinamičnijih procesa novog milenija.

Nekoliko bitnih koncepata popularne kulture:

  • dostupna velikom broju ljudi/popularnost brojaka – široko omiljena ili široko prisutna
  • nije teška za konzumiranje ili pronalaženje
  • prisutna je u masovnim medijima
  • postmodernistička je pa briše granice između koncepta ranijih stoljeća tzv. elitne “high culture” i “pop/masovne kulture”
  • kultura koju proizvode ljudi/folk – bilo subordinirane skupine individualnih autora ili grupa autora ili dominirane od strane korporacija
  • pop kultura nije skup objekata iz medija (pjesme, filmovi, knjige, …) nego proces između publike i proizvođača pop kulture koji je tretiraju kao biznis i industriju – pregovori, tenzija, dvosmjerna komunikacija između kreatora, publike i masovnih medija je srž popularne
    kulture. Neovisna isključivo o brojkama.

Sadržajno osvrtanje i komparativna analiza bazirana je na proučavanju popularne i opće kulture na prostorima države Hrvatske, regije i susjednih zemalja, jednako kao i ostalih svjetski relevantnih (anglosaksonskih, bliskoistočnih, afričkih, azijskih, latinoameričkih) pop kulturnih sistema. Bitno različita, šiira grana interesa od građanskog odgoja te nadopuna tek mjestimično spomenutih tema u postojećim udžbencima koje se bave područjima interesa – od glazbe, filma, književnosti, masovnih medija, društvenih mreža, preostalih sadržaja predmeta Pop kulture.

U tu svrhu ideja praktičnim primjerima i predavanjima animirati ciljnu skupinu i djecu ne bi li probudili zanimanje i pokazali više interesa za pop kulturu u svim njenim sveobuhvatnim elementima. Suština predavanja je kroz tematiku popularne glazbe, filma, literature i pop kulture utjecati pedagoški i povrh klasične satnice predviđene za glazbenu kulturu, iskomunicirati s djecom nekoliko vidova konzumiranja popularne kulture, glazbe, filma, literature u svim njenim stilovima te ih zainteresirati i zaintrigirati kroz živu riječ za konzumiranje takvih sadržaja povrh zadanih lektirnih i po planu i programu predviđenih glazbenih sadržaja. I kroz tematiku glazbe, literature, filma posredno, progovoriti uopće o toleranciji na različitosti u ukusima, uvažavanje tuđeg suprotnog mišljenja, odgoju na širenju podataka iz opće kulture mimo predmetnog proširenja građanskog odgoja, pokušavanja razvijanja vlastitog kritičkog mišljenja te odnosa prema sličnim djelima.

Cilj/svrha

Pop kultura je širok rodni pojam. Obuhvaća gomilu sadržaja nikako samo popularnu glazbu, kako će na prvu odreagirati neupućeni poznavatelji terminologije. U 21. stoljeću dapače usudio bih se reći da je stvar opće kulture postalo biti pop kulturnim te se iz kontekstualizacije vremena u kojem živimo može izvesti i zaključak kako je pop kultura u 21. stoljeću dominantni i sui generis oblik uvriježenog i kolokvijalnog poimanja kulture. Temeljem dosadašnjih gostovanja sat ili spojeni sat (dva školska sata) optimalni su za razvijanje komunikacije s mladima, njihova pitanja i odgovore, zadržavanje interesa za ove vrste sadržaja, a predavanje se ovisno o interesu škole može podijeliti u nekoliko navrata i semestarskih posjeta unutar kojih bi na svakom gostovanju bila obrađena po jedna cjelina ili kao uvođenje izbornog predmeta u nastavni plan i program određene školske ustanove.

Iz dosadašnjeg iskustva djeca (bez obzira je li predavanje i gostovanje prilagođeno uzrastu od 1. do 4. ili 5. do 8. razreda ili u srednjim školama) pokazuju veliki interes za verbalnu komunikaciju i predavanje ovog tipa jer je stil predavanja i leksik prilagođen uzrastu, komunikacija je s naglaskom na vrlo neformalnom i ilustrativnom, njima razumljivom jeziku te kombinaciji verbalne i neverbalne komunikacije.

Predavanja ovog tipa ex cathedra standardi su poznati i u anglosaksonskom i u EU sustavu obrazovanja te su uvriježena jednom semestralno ili učestalije ovisno o interesu i potrebi. Nastavni plan i program predmeta bio bi određen ovisno o mogućnosti i odluci uvođenja odnosnog predmeta u školski program. Iz nadležnog Ministarstva odgovoreno je kako je za uvođenje predmeta Pop kultura u nacionalni nastavni kurikulum potrebna odluka Hrvatskog Sabora te na tom projektu s grupom suradnika radimo već neko vrijeme, ali do vremena moguće realizacije, baš kao što je to učinjeno s Vjeronaukom, ne postoji nikakvih prepreka da pojedine škole koje procjene postojanje potrebe za takvim predmetom u sklopu vlastitih nastavnih programa uvedu takav predmet kao izborni ili fakultativni predmet.

UDŽBENIK POP KULTURA

Sadržaj (radna verzija)

Uvod
Povijest i preteče nastanka pop kulture/objašnjenje termina/novi koncept pop kulture
Pop glazba
Filmska umjetnost
Pop literatura/književnost
Vizualna kultura (likovnost, street art, kiparstvo)
Masovni mediji (TV, radio, tisak, internet)
Društvene mreže
Tehnologija (gadgeti, mobiteli, robotika)
Show business
Sport
Moda
Politika
Religija
Turizam
Zdrav život i prehrana
Stalni razvoj i širenje termina
Zaključak

Način rada/pisanja/obrade lekcija

Udžbenički pristup pisanju teksta/gradiva uvažava pomirenje infotainmenta i znanstvenog principa. Pisanje je dinamično, vizualno atraktivno, prilagođeno 21. stoljeću. Svaku lekciju plan je obraditi iz povijesne perspektive, dati joj pregled razvoja termina (pop glazba/film/književnost/mas mediji/društvene mreže, tehnologija) po dekadama prošlog stoljeća ili stoljeća prije ako seže dublje u prošlost zadržavajući se pri objašnjenju termina bez kvalitativnih sudova i kvantitativne analize, ostavljajućii čitateljima informaciju o povratnim informacijama i tadašnjim reakcijama i kontekstu vremena nastanka. Autori udžbenika će se fokusirati se podjednako na inozemstvo/zapadnjačku/istočnjačku, ali afričku i latinoameričku kulturu i doprinos, jednako kao i Balkan, refleksije na nacionalni predložak s naglaskom na očuvanju nacionalnog identiteta. Pristup predmetu je komparativna
analiza s pratnjom specifičnosti svakog teritorija, logično više usmjerenja na bliskija nam područja pričem će se osobito obratiti pažnju na njihov udio kroz mas medije, showbizz, obraditi čisto iz financijske perspektive – što znače u smislu input/output kao industrija ne samo kao pop kulturni i umjetnički fenomeni, istražiti koliko pridonose godišnjem nacionalnom bruto dohotku per capita. Sadržaj se obrađuje iz sociološke analize, perspektive sagledavanja cjeline u mas medijima i umreženosti u popularnoj tj općoj kulturi.

Leksik i dotok informacija tj širina obrađenog gradiva je prilagođena uzrastu od 5. do 8. razreda te za srednje škole dočim svaka lekcija kao i cjelokupni udžbenik služi kao osnova za daljnje istraživanje beskrajnim prostranstvima interneta i inih izvora informacija kao dodatne literature. Ali stilski će se držati klasičnih novinarskih pristupa obradi informacija – odgovaranjima kroz tekst na pitanja – tko, kada, kako, gdje, zašto? Uz jasne fusnote i dodatne komentare oko predmeta interesa pojedinih lekcija.

Udžbenik pop kulture

  • Početna točka i filter informacija.
  • Služi za usmjeravanje učenika i samo inicijalna iskra za daljnu pretragu materije, mahom se bazirajući na dostupnoj tiskanoj literaturi te internetu.
  • Učenje porijekla, korijena, prošlosti, notiranje sadašnjosti i anticipiranje razvoja budućnosti i smjerova u kojima se pop kultura može kretati.

Didaktička promjena pristupa i nastavnog procesa prema učenicima/cilj:

  • širenje, produbljivanje, adekvatna obrada općih znanja
  • aktivacija učenika i zainteresiranost za sadržaj predmeta
  • poticanje na akciju vezanu za sadržaj predmeta
  • konstruktivna, kreativna uključivanja u sadržaj nastave s naglaskom na dvosmjernoj razmjeni informacija i otvorenoj komunikaciji
  • razvijanje analitičkog mišljenja i kritičkog sustava vrijednosti
  • modernizacija pristupa učenicima u dosluhu s tempom vremena i ljudskim odnosima generiranim u 21. stoljeću
  • davanje širokog dijapazona znanja i interesa iz područja opće kulture u skladu s kretanjima i prisutnosti u mas medijima 21. stoljeća
  • stjecanje šireg općeg znanja te priprema za prijemne ispite na fakultetima humanističkih znanosti

Predavači

Tko su sve mogući predavači osposobljeni za kvalitetno predavanje predmeta temeljem postojeć udžbenika te uputa za proširenje znanja i aktivaciju mimo nastavnih satova? 

Nastavnički kadar osposobljen za predavanje predmeta Pop kultura – učitelji, nastavnici iz humanističkih znanosti, vanjski suradnici.
Učitelji hrvatskog jezika
Sociologije
Etike
Filozofije
Učitelji glazbene kulture
Učitelji likovnog odgoja

Vanjski suradnici (glazbenici, filmski radnici, književnici, novinari, urednici, …) s položenom pedagoškom didaktičkom izobrazbom.

Sadržaj predavanja/struktura nastavnog sata

Predavanje je prilagođeno dobnim skupinama od 1. do 4., 5. do 8. razreda, te 1. do 4. razreda srednje škole, ali načelna struktura je sljedeća:

1. Upoznavanje – 3/5 min.

2. Uvod u temu – 3/5 min.

3. Iniciranje razgovora – upoznavanje s tematikom – što je pop kultura? – 5 min

4. Segmentiranje pop kulture uz mnoštvo video projekcija i vizualnih praktičnih primjera kroz odabir i variranje karakterističnih primjera za svaki segment – 30 min
4a) popularna glazba
4b) film
4c) književnost/literatura, strip, vizualni mediji
4d) masovni mediji, društvene mreže, osnovne komunikacije 21. st.

5. Praksa/praktični primjeri – 10 min
(učenje uz improvizaciju od čega se sastoji kompozicija i struktura pop kompozicije te uz pomoć samih učenika stvaranje pjesme, glumljenje, režiranje jedne filmske ili kazališne scene, pisanje pjesme/priče, dovele, načine uporabe i razumijevanja novih komunikativnih tehnologija, aktivacija u svim područjima pop kulture)

6. Zaključna riječ – učenička i predavačeva – 3 min

Predavanje je struktuirano kao živa riječ i konverzacija između ravnopravnih sudionika u raspravi te plasiranje suštinski bitnih a opet lako pamtljivih informacija koji mogu na što ležerniji način kod učenika razviti interes za aktivacijom. Postoji mogućnost kompozicije predavanja tako da se koncentrira na svaki od postavljenih segmenata (uvodno predavanje, pa zasebna predavanja o glazbi, filmu, medijima, literaturi kao dijelovima pop kulture) te da se tokom školske godine organizira semestralno dva gostovanja uz nastavcima u jesenjem dijelu i proljetnom dijelu školske godine.

Nastavni plan i program predmeta za osnovne i srednje škole

Predavanje Pop kulture kao izbornog predmeta bilo bi realizirano kroz dva sata tjedno tokom cijele školske godine. Predmet bi na kraju godine ulazio u zaključnu ocjenu. Predmet bi bio izrazito dinamički prezentiran uz maksimalno kreativno uključivanje učenika u rad. Detaljan nastavni plan i program po cjelinama i lekcijama te tjednom rasporedu bio bi priložen po zaključenju predmetne literature, udžbenika te prihvaćanju prijedloga i plana od strane školske ustanove, ali u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Pop kultura bila bi realizirana sukladno i uvažavajući:

a) plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima – od V do VIII razreda u osnovnim školama ili I do IV u srednjim školama, po tjednom i godišnjem broju sati te ukupnom tjednom i godišnjem broju sati

b) plan izvanastavnih aktivnosti po razredima te prema ukupnom tjednom i godišnjem broju sati

c) plan dopunskoga i dodatnog rada te sata razrednika

Predmet Pop kulture u potpunosti bi odgovarao zadanim ciljevima i zadaćama odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obveznim razinama odgoja i obrazovanja, kojima je funkcija osiguravanje stjecanja širokoga općeg odgoja i obrazovanja. S općim odgojem i obrazovanjem učenici dobivaju temeljna znanja potrebna čovjeku za život, otvara im se mogućnost daljnjega školovanja, postiže se jednakost odgojno-obrazovnih mogućnosti, a s obvezom polaženja osnovne i srednje škole sprječava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i društveno marginaliziranje.

Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na poučavanje učenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje će im biti potrebne za obnašanje različitih uloga u odrasloj dobi. Predmet Pop kulture tu dolazi kao nadopuna informacijskih, komunikativnih, zabavnih sadržaja koje djeca te dobi konzumiraju kroz sve oblike medija i interesa van dosadašnjih ustaljenih školskih kurikuluma i programa Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih činjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno čovjeku za život, pa opće kulturno i prošireno pop kulturno obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih načina poučavanja onim odgojno-obrazovnim sadržajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktičnih vještina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagođenih razvojnoj dobi učenika i primjerenih učenikovim predznanjima i životnim iskustvima.

Učenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu žive, razumijevanje prošlosti i sadašnjosti u svijetu prirode i društva, čovjekovom odnosu prema prirodi i društvu, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrednotama, te međuljudskim odnosima. U velikoj mjeri je funkcija škole i njena društvena uloga značajno je promijenjena i ne može se reducirati na društveno-kulturnu reprodukciju bez posebnog angažmana ili aktivizma iniciranog kroz školske aktivnosti ali s reperkusijama u civilnom životu. Društveno-političke, gospodarske, radno-tehnološke, informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i sve dinamičniji razvoj znanosti, nameću školi zahtjev za uspostavljanjem nove kulture poučavanja i učenja, koja će pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca, otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za cjeloživotno učenje. Od škole se očekuje da učenike nauči učiti te ih u konkretnom slučaju predmeta Pop kulture aktivira na sve oblike aktivizma, kreativnih zanimanja, sudjelovanja od malih nogu u sistemu vrijednosti kakav nameće 21. stoljeće, naravno na obrazovnim počelima i temeljima ustanovljenim u prošlom stoljeću. Također, sukladno praćenjem promjena društvenog režima te zemljopisnih promjena, društveno političkih promjena u kojima Republika Hrvatska učestvuje od svoje samostalnosti a s osobitm težnjama za razvojem, opredijeljenost za europski suživot znači prihvaćanje novih društveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim životnim područjima, ali istodobno čuvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnoga identiteta. Osnovni odgoj i obrazovanje sadrži etičku dimenziju potrebnu za život dostojan čovjeka. Zato je razvoj stavova, mišljenja, motivacije i volje sastavni dio poučavanja i učenja u osnovnoj školi. Osobne i društvene vrijednosti ispunjavaju život svakog čovjeka. Učenike valja poučiti društveno prihvatljivim vrijednostima također s velikim inzistiranjem i osvještavanjem njihovih individualnih kreativnih sposobnosti. U tom smislu od škole se očekuje promišljanje o vrijednostima i dugoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajednički usuglašenim društvenokulturnim vrijednostima i odgojnoobrazovnim ciljevima. Opredijeljenost Republike Hrvatske jest stvaranje i razvijanje društva znanja te je nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralaštvo, inovativnost, kompetitivnost, osposobljenost za usavršavanje, te potrebu cjeloživotnoga obrazovanja Njima treba težiti na svim razinama formalnoga odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i obrazovanje čine njihov temelj.

Pop kultura kao predmet u potpunosti prati sve postavljene ciljeve odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi:

  • osigurati sustavan način učenja o svijetu, prirodi, društvu, ljudskim dostignućima, o drugima i sebi
  • poticati i kontinuirano unaprjeđivati intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima
  • stvoriti mogućnosti da svako dijete uči i bude uspješno
  • osposobiti učenike za učenje, naučiti ih kako učiti i pomoći im u učenju
  • pripremiti učenike za mogućnosti i iskušenja koja ih čekaju u životu
  • poučiti učenike vrijednostima dostojnih čovjeka.

Suvremeno društveno-kulturno okruženje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne osobe, osobe stvaralačkoga duha, s dubokim osjećajem za očuvanje nacionalne i kulturne baštine, te poštivanje vrijednosti drugih kultura i naroda. S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi valja usmjeriti na cjeloviti razvoj učenika imajući u vidu društvene, političke, gospodarske, informacijsko-tehnološke, globalizacijske, ali svakako kulturne, pop kulturne i druge promjene. Promjene školskoga poučavanja/učenja posebice su usmjerene na uravnoteženo i povezano obrazovno i odgojno djelovanje.

U tom smislu učenike valja detaljno pripremiti, poučiti i osposobiti za življenje u 21. stoljeću i to prema:

  • najsuvremenijim spoznajama iz jezičnoga, matematičkoga, prirodoslovnoga, društvenoga, tehnološkoga, informacijsko-komunikacijskoga, umjetničkoga, zdravstveno-tjelesnoga područja i područja opće kulture i religije, ali svakako nastavno tome popularne kulture koja sve više obuhvaća sve obrazovne, informacije, ine segmente funkcioniranja ljudi, pa tako i djece od najranije školske dobi
  • zahtjevima promijenjivoga svijeta, što iziskuje visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti apstraktnoga mišljenja, sposobnosti samostalnoga učenja i samostalnoga rješavanja problema, trajno razvijena intelektualna čuvstva, te sposobnosti za ostvarivanja humanih međuljudskih odnosa
  • vrijednostima znanja i učenja kao individualnoga i društvenog dobra
  • individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima
  • građanskom moralu, općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije
  • temeljnim ljudskim pravima i pravima djece
  • sadržajima i načelima zdravoga življenja
  • slobodi moralnoga rasuđivanja i slobodi mišljenja, svijesti i savjesti
  • načelima poštivanja različitosti i interkulturalnoga razumijevanja.

Odlike osobnosti kojima valja težiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi te ih poticati nadalje u srednjoj školi su: samostalnost, inicijativnost, istraživački duh, stvaralački interes, komunikativnost, poštenje, pravednost, samopouzdanje, poštivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razumijevanje, samostalno i kritičko mišljenje, miroljubivost, odgovornost, osjećaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradnički duh te samosvjesnost.

Temeljne odrednice odgojno obrazovnog i nastavnog rada prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu u potpunosti odgovaraju proširenju uvođenja predmeta Pop kulture u nastavni godišnji kurikulum. Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u školi odnosi se na usmjerenost poučavanja na učenika, a ona podrazumijeva:

  • prilagođivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika
  • odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti
  • planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoročnim odgojnoobrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha učenja
    određenoga odgojnoobrazovnog sadržaja jasna učitelju, učenicima, ali i roditeljima/skrbnicim
  • uvažavanje učenikovih predznanja i neposrednoga iskustva
  • uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih »poučavatelja« u učenikovu okruženju
  • planiranje i pripremu školskoga i nastavnog rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave
  • praćenje učenikovih područja interesa i uvođenje njemu primjerenih oblika poučavanja i učenja, koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktično djelovanje učenika
  • uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču promatranje, samostalno istraživanje, zaključivanje, znatiželju, učenje kako učiti
  • stvaranje ugodnoga razrednoga i školskog ozračja koje će odražavati interes i motivaciju učenika za učenje
  • stvaranje školskoga i razrednog ozračja koje se temelji na međusobnom poštovanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti
  • upućivanje na samostalno učenje kod kuće, upućivanje u tehnike uspješnoga učenja i sustavno praćenje izradbe domaćih zadaća
  • identificiranje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju
  • pružanje pomoći učenicima s teškoćama u razvoju i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju
  • poticanje razvoja darovitih učenika i omogućivanje njihovoga stvaralaštva
  • sustavno ocjenjivanje učenika, primjenjivanje različitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridržavanje standarda ocjenjivanja i redovito, razložno izvješćivanje o učenikovom napretku u učenju i razvoju
  • redovito praćenje te pravodobno, jasno i razvidno, uobličeno i zbrojno vrednovanje učenika s konstruktivnim povratnim informacijama o učenikovom napredovanju, razvoju i ponašanju, na način da učenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojnoobrazovnoga interveniranja i način daljnjega razvoja i poboljšanja
  • uvođenje i praćenje samovrednovanja učenika i međusobnoga vrednovanja učenika u razredu
  • ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrednovanje) učitelja glede postavljenih odgojnoobrazovnih ciljeva, načina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata učenika
  • redovitu i trajnu suradnju s drugim učiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadržaja s drugim odgojno-obrazovnim područjima i/ili predmetima, razmjene mišljenja o vrsnoći metoda i sredstava poučavanja, mogućnosti organizacije i dr., te poticanje profesionalnoga entuzijazma
  • redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u školi, odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta
  • razumljivu komunikaciju, dogovorena načela rada u školi, način praćenja učenikova rada kod kuće i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provođenju, djelotvornu iskorištenost vremena na nastavnom satu i u školi.

Satnica

NASTAVNI PREDMETI/IZBORNI PREDMETI – BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODIŠNJE):
2 (70) PO RAZREDIMA V. – VIII. ZA OSNOVNE ŠKOLE ILI I – IV ZA SREDNJE ŠKOLE 2 (70) TIMELINE/PLAN/RAD:

Ulazak u nastavni program od školske godine 2017/2018.

Radna skupina: Ante Perković, Vedran Harča, Nebojša Grbačić, Sandra Pernar, Anđelo Jurkas, Tomislav Vodička, Marko Podrug, Velimir Grgić…